Ukupna likvidna sredstva (M4) nastavila su se smanjivati tijekom studenoga. U strukturi M4 blago je porasla novčana masa (M1), dok se kvazinovac smanjio. Na godišnjoj razini nastavilo se usporavanje rasta monetarnih agregata M4 i M1. Snažan pad deviznih depozita domaćih sektora radi njihove opskrbe gotovinom eura također utječe na recentna kretanja monetarnih agregata.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u studenome, odražavajući rast kreditiranja i stanovništva i poduzeća. Na godišnjoj se razini neznatno ubrzao rast plasmana stanovništvu, dok se rast plasmana poduzećima blago usporio zbog malo slabijega kreditiranja nego u studenome prošle godine.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) smanjila su se tijekom studenoga za 3,2 mlrd. kuna (0,7%, na osnovi transakcija) kao odraz smanjenja neto inozemne aktive (NIA) kreditnih institucija, dok je neto domaća aktiva (NDA) porasla (Tablica 1.). Porast NDA-a uglavnom odražava povećanje neto potraživanja od središnje države, a porasli su i plasmani domaćim sektorima. Novčana se masa (M1^[2]) nakon tri uzastopna mjeseca smanjivanja blago povećala na mjesečnoj razini u studenome (za 0,3 mlrd. kuna ili 0,2%, na osnovi transakcija). Pritom je u strukturi M1 zabilježeno snažno povećanje novčanih sredstava na transakcijskim računima ususret uvođenju eura, dok se gotov novac izvan kreditnih institucija nastavio smanjivati (Tablica 3.). Kvazinovac se također osjetno smanjio (3,6 mlrd. kuna ili 1,5%, na osnovi transakcija) odražavajući snažan pad deviznih depozita domaćih sektora, koji se djelomice može pripisati i opskrbi domaćih sektora gotovinom eura prije uvođenja eura kao službene valute. Utjecaj skorog uvođenja eura na recentno kretanje monetarnih agregata vidljiv je i u većem prometu s deviznom efektivom fizičkih osoba u ovlaštenim mjenjačima i u bankama. Na godišnjoj razini nastavilo se usporavanje rasta M1 (sa 7,4% u listopadu na 7,1% u studenome), no sporijim intenzitetom nego u prethodnih nekoliko mjeseci, dok je usporavanje godišnjeg rasta M4 bilo relativno snažnije (s 8,4% na 7,2%, na osnovi transakcija, Slika 1.).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u studenome za 0,4 mlrd. kuna ili 0,2% u odnosu na listopad (na osnovi transakcija), pri čemu se njihov rast na godišnjoj razini neznatno usporio, s 10,8% na 10,6% (Slika 2.). Istodobno su ukupni krediti, koji čine najveći dio ukupnih plasmana, porasli za 0,3 mlrd. kuna (0,1%) na mjesečnoj razini, pri čemu su porasli krediti stanovništvu (0,5 mlrd. kuna) i krediti poduzećima (0,2 mlrd. kuna), a krediti ostalim domaćim sektorima smanjili su se za 0,4 mlrd. kuna (Tablica 2.). Kad je riječ o stanovništvu, nastavio se malo snažniji rast stambenih (0,4 mlrd. kuna) i vrlo blag rast gotovinskih nenamjenskih kredita (0,1 mlrd. kuna). Na godišnjoj su razini stambeni i gotovinski nenamjenski krediti neznatno ubrzali svoj rast (na 9,6% odnosno 3,2%), čime se i godišnja stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu samo blago povećala s 5,5% na 5,6%. S druge strane, kreditiranje poduzeća bilo je slabije nego u studenome prošle godine, pa se na godišnjoj razini rast kredita tom sektoru usporio s 22,3% u listopadu na 22,0% u studenome, nakon što se neprekidno ubrzavao od početka godine.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa studenim 2022. mogu se pronaći na sljedećim poveznicama:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑