Ukupna likvidna sredstva (M4) iznosila su na kraju lipnja 351,2 mlrd. kuna ili za 2,0 mlrd. kuna (0,6%) više nego na kraju prethodnog mjeseca (Tablica 1.), pri čemu je novčana masa zabilježila povećanje od 4,2 mlrd. kuna koje je nadmašilo smanjenje kvazinovca. Blagi rast M4 rezultat je snažnog povećanja neto inozemne aktive (NIA) monetarnog sustava i istodobnoga snažnog smanjenja neto domaće aktive (NDA). Niža razina NDA posljedica je pada neto potraživanja od središnje države odnosno povećanja depozita središnje države kod HNB-a, ponajviše zbog deponiranja sredstava prikupljenih izdanjem jedanaestogodišnje euroobveznice na međunarodnom tržištu kapitala polovinom lipnja u iznosu od 2,0 mlrd. EUR. Budući da je Ministarstvo financija prodalo devize HNB-u na početku lipnja (0,3 mlrd. EUR) te ponovno polovinom lipnja nakon izdanja obveznice (1,2 mlrd. EUR), NIA HNB-a zabilježila je snažan porast, a sredstva prikupljena prodajom deviza država je deponirala na kunski račun kod HNB-a. Promatra li se na godišnjoj razini, rast M4 nakon pet se mjeseci neprekidnog ubrzavanja u lipnju usporio na 7,7%, na osnovi transakcija (Slika 1.). Pritom se godišnji rast novčane mase (M1) tek neznatno usporio i na kraju lipnja iznosio je 18,0%, dok se godišnja stopa rasta kvazinovca prepolovila na 1,0%, ponajviše zbog usporavanja rasta deviznih depozita (na osnovi transakcija).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u lipnju su se smanjili za 0,2 mlrd. kuna (na osnovi transakcija) i na kraju mjeseca iznosili su 234,7 mlrd. kuna. Mjesečnom smanjenju plasmana u lipnju najviše je pridonijelo smanjenje plasmana ostalim financijskim institucijama, dok su plasmani stanovništvu i poduzećima zabilježili pozitivan prirast. Promatra li se na godišnjoj razini, rast ukupnih plasmana usporio se na kraju lipnja na 3,3% (Slika 2.), dok se godišnji rast plasmana nefinancijskim poduzećima ubrzao na 4,1%, ponajviše zbog iščezavanja dijela negativnog učinka provedbe nagodbe vjerovnika grupe Agrokor na kretanje plasmana poduzećima u lipnju prošle godine (Tablica 2.). Što se tiče stanovništva, nakon usporavanja u prethodna četiri mjeseca, godišnji se rast plasmana stanovništvu stabilizirao u lipnju na 3,7%, čemu je pridonijelo odobravanje stambenih kredita potpomognuto programom subvencioniranja Vlade RH, pri čemu su stambeni krediti u lipnju dosegnuli godišnju stopu rasta od 7,1%. Istodobno se godišnji rast gotovinskih nenamjenskih kredita nastavio usporavati (3,8%).

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Plasmani (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima uključuje također plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s lipnjem 2020. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije