Ljudski kapital i ekonomski rast u Hrvatskoj: Kako brže naprijed?

Objavljeno: 9.6.2016.
Ljudski kapital i ekonomski rast u Hrvatskoj: Kako brže naprijed?

Guverner Boris Vujčić danas je na međunarodnoj konferenciji "An Enterprise Odyssey: Saving the Sinking Ship Through Human Capital" u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, na plenarnoj sjednici održao uvodno izlaganje pod naslovom "Human Capital and Economic Growth in Croatia: How to Make the Ship Move Faster".

U govoru se guverner uvodno osvrnuo na definiciju ljudskog kapitala koji uključuje obrazovanje, iskustvo, obučavanje, inteligenciju, ali i radne navike, inicijativnost, vjerodostojnost, itd. Još postoje teškoće u mjerenju ljudskog kapitala,  jer dok je npr. mjerenje godina obrazovanja standard, puno je teže mjeriti ljudsku motivaciju, ili npr. utjecaj osobnosti na moguća obrazovna postignuća. Međutim u zadnjih dvadeset godina postalo je moguće mjeriti kvalitetu ljudskog kapitala zahvaljujući standardiziranim testovima na međunarodno usporedivoj razini. Ljudski kapital, također, istaknuo je guverner, ima svoje mikro i makroekonomske aspekte. Na prvi je pogled odmah jasno da svaka osoba kada razmišlja o svojem ulaganju u obrazovanje, ustvari razmišlja o svojoj budućnosti i mogućoj financijskoj situaciji, a rjeđe se o ljudskom kapitalu govori kao nužnom preduvjetu za produktivnost i ekonomski rast. U znanstvenim istraživanjima sredinom devedesetih ustanovljeno je da je u obrazovnom procesu kvaliteta važnija od kvantitete, odnosno godina obrazovanja. U slučaju Hrvatske, što se tiče kvantitete obrazovanja, godina školovanja, odnosno postotka ljudi u radno aktivnoj dobi s određenom razinom obrazovanja, postotka učenika koji rano napuštaju obrazovanje, kao i postotka onih koji upisuju prirodoslovne ili inženjerske studije, Hrvatska ne zaostaje za prosjekom Središnje i istočne Europe (SIE), pa čak ni EU28. Međutim prema kvaliteti obrazovanja, odnosno prema rezultatima međunarodno standardiziranih testova, Hrvatska zaostaje kako za zemljama SIE, tako i prosjeka EU28. Izdvajanje za obrazovanje ne razlikuje se previše od europskog prosjeka, ali je zato ključna razlika u distribuciji. U Hrvatskoj se puno više troši za predškolsko i osnovno obrazovanje, dok rezultati testova osnovnoškolskih učenika znatno zaostaju za europskim prosjekom. Hrvatska također znatno zaostaje za prosjekom i EU i SIE u području cjeloživotnog učenja. Cjeloživotno učenje je sve važnije, jer su promjene u ekonomiji sve brže i znanje koje se stječe u formalnom obrazovanju sve brže zastarijeva. Ukoliko nas usporedimo sa zemljama u okruženju – Bugarskom, Češkom, Mađarskom, Poljskom i Rumunjskom – u Hrvatskoj je značajno niži utjecaj obrazovanja, odnosno ljudskog kapitala na potencijalni rast BDP-a. U zbirnim rezultatima mjerenja ljudskog kapitala, što uključuje priznate međunarodne obrazovne testove PISA i TIMSS kao i indeks ljudskog kapitala, Hrvatska ima rezultate ispod prosjeka EU što je jedan od glavnih uzročnika slabijeg rasta produktivnosti, a posljedično i visine BDP-a per capita. Hrvatska također značajno zaostaje u ulaganjima u istraživanja i razvoj, prijavama patenata i transferu znanja u poslovni sektor.  Zaključno, Hrvatska je blizu EU prosjeka s obzirom na kvantitetu obrazovanja, ali zato značajno zaostaje u rezultatima, odnosno kvaliteti obrazovanja, kao i u transferu znanje prvenstveno u poslovni sektor, što govori u prilog o potrebi za strukturnim reformama kako obrazovnog sustava, tako i veze obrazovnog i poslovnog sustava kako bi se ojačala konvergencija i srednjoročni potencijalni rast zemlje.