Izlaganje zamjenice guvernera Sandre Švaljek na Startup Europe Regatta 2022 4. listopada 2022.
Godine 2010. provela sam deset dana u Japanu i sudjelovala u programu japanske vlade pod nazivom "Partnerstvo za 21. stoljeće". Tada je u Japanu bila u tijeku izrada dugoročne strategije te zemlje, o čemu sam puno naučila, posjetivši nekoliko ministarstava, poduzeća i istraživačkih instituta. Kao što je to slučaj kod većine strateških dokumenata, u japanskoj strategiji bile su utvrđene postojeće prednosti i slabosti, kao i buduće prijetnje i prilike. Tada je u Japanu postojalo općeprihvaćeno uvjerenje da su smanjenje broja stanovništva i njegovo starenje među najvećim prijetnjama budućem rastu te zemlje. Međutim, ono što me iznenadilo jest da se takvo stanje istodobno smatralo velikom prilikom koja bi mogla dovesti do rasta potražnje u području skrbi za starije osobe, robotike, mobilnih zdravstvenih usluga, električnih uređaja i smještaja prilagođenih potrebama starijih osoba. Tada sam otkrila jedinstvenu i snažnu filozofiju koja polazi od toga da se nepovoljne okolnosti ne bi trebale smatrati zaprekom, već da ih treba prigrliti i pretvoriti u temelje za napredak.
Svijet u kojemu živimo pun je izazova, a jedan od njih svakako je klimatska kriza, koja se u posljednje vrijeme očituje u više oblika, pa se tako suočavamo s toplinskim valovima, poplavama, sušama, požarima, uraganima i dosad neviđenim olujama. Ljudsko djelovanje i način na koji iskorištavamo prirodne resurse imaju razorne posljedice za planet. Prema Centru za otpornost iz Stockholma, prekoračene su četiri od devet planetarnih granica pa bi stoga velike i nepopravljive promjene mogle uskoro postati neizbježne. Jedna je od njih i podizanje razine stakleničkih plinova u atmosferi, što uzrokuje klimatske promjene.
Globalna zajednica stoga je ujedinjena u nastojanjima da se spriječi porast globalne temperature za više od 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih razina. Porast globalne temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva odgovara razini CO2 u atmosferi u iznosu od 2,700 Gt (to se često naziva "ugljičnim proračunom"), a trenutačne razine CO2 u atmosferi već su porasle na 2,400 Gt. Uz postojeće godišnje emisije, ugljični proračun bit će dosegnut za samo osam godina. Drugim riječima, kad bismo vrijednost od 2,700 Gt promatrali kao jedan sat, imali bismo točno sedam minuta da zaustavimo emisije i spriječimo porast temperature za više od 1,5 Celzijevih stupnjeva. Smatram to snažnim upozorenjem. Međutim, obogaćena svojim iskustvom iz Japana, također to smatram jednom od najvećih prilika svih vremena.
Klimatske promjene iziskuju duboku, strukturnu transformaciju svih sektora cjelokupnog gospodarstva, od poljoprivrede do transporta, od načina na koji proizvodimo obuću i odjeću do načina na koji gradimo i zagrijavamo naše domove. Nijedno poslovanje neće ostati neokrznuto tim promjenama. Najveća poduzeća morat će se prilagoditi pod pritiskom očekivanja svojih radnika, klijenata i ulagača da poduzmu nužne korake kako bi u svojem poslovanju vodili računa o klimatskim i okolišnim pitanjima. Istodobno će se možda pojaviti i brojna nova poduzeća, potaknuta potražnjom za održivim proizvodima i uslugama te rješenjima za dekarbonizaciju. U tom smislu valja naglasiti da su start-up poduzeća bila prva koja su proširila poslovanje u području klimatske tehnologije, poput obnovljivih izvora energije i električnih vozila.
Stanje našeg okoliša zabrinjavajuće je. Međutim, izgledi za gospodarski napredak nisu loši. Znamo da već postoje dostupna tehnološka rješenja, koja bi mogla biti unosna i koja pokazuju veliki potencijal za smanjenje razine emisija. Tehnologije poput solarne energije, energije vjetra, tehnologije za obradu otpada od hrane te proizvodnja zelenog vodika i alternativni prehrambeni proizvodi imaju potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 80 %. Novim poduzećima koja iskorištavaju potencijal takvih tehnologija danas je na raspolaganju i vanjsko financiranje financijskih institucija iz svih dijelova financijskog sektora, od ekološki osviještenih poslovnih anđela i ulagača u rizični kapital do institucionalnih ulagača i banaka. Prema McKinseyju, ulaganja u klimatsku tehnologiju (poduzeća u području obnovljivih izvora energije, električnih vozila, uklanjanja ugljika, obrade otpada od hrane, poljoprivrede i dekarbonizacije izgrađenog okoliša) već čine 1/8 svih ulaganja u rizični kapital. U 2021. postojalo je 78 tzv. jednoroga koji su poslovali u osam područja izazova povezanih s klimatskom tehnologijom. Intenzitet i brzina razvoja digitalnog gospodarstva u posljednjih nekoliko desetljeća mogli bi biti popraćeni jednakim razvojem dekarboniziranog gospodarstva.
Banke također u svoje kreditne portfelje nastoje uključiti financiranje održivih projekata. Od 2017. godine središnje banke ulažu napore u podizanje razine osviještenosti banaka o klimatskim i okolišnim rizicima kojima su izložene. Najnovije testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik koje je Europska središnja banka provela na uzorku od 104 europske značajne banke pokazalo je da se banke pretjerano oslanjaju na sektore s velikim emisijama ugljika – gotovo dvije trećine prihoda banaka od nefinancijskih poduzeća odnosi se na sektore s velikim emisijama stakleničkih plinova. U budućnosti bi banke trebale restrukturirati svoje portfelje i postupno zamijeniti kredite odobrene u sektorima s velikim emisijama ugljika kreditima održivim poduzećima i tako smanjiti svoju izloženost klimatskim rizicima.
Naposljetku, za sve one koji razmišljaju o pokretanju poslovanja u području klimatske tehnologije i one koji su već pokrenuli poslovanje u tom području – mislim da vas čeka uzbudljiva budućnost i da imate sve što vam je potrebno da postignete uspjeh. Potražnja za održivim proizvodima i uslugama raste, na državnim razinama usvojene su razne mjere politike kao potpora dekarbonizaciji, već postoje dostupne i unosne nove tehnologije, a financijski sektor sklon je pružiti potrebno financiranje. Iskoristite klimatsku krizu, a istodobno očuvajte naš planet!