Počela 9. Dubrovačka konferencija o tranzicijskom bankarstvu

Objavljeno: 26.6.2003.

U četvrtak je u Dubrovniku počela 9. međunarodna konferencija u organizaciji Hrvatske narodne banke, koja se bavi reformama, rezultatima i razvojnim iskustvima zemalja u tranziciji i novonastajućih tržišta. Na ovogodišnjoj konferenciji u središtu pozornosti bit će bankarstvo i financijski sustavi.

Na konferenciji sudjeluje oko 80 domaćih i inozemnih sudionika - od onih iz najznačajnijih međunarodnih financijskih institucija (Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj) i više središnjih banaka preko predstavnika većeg broja poslovnih i investicijskih banaka iz naše i drugih zemalja do znanstvenika s uglednih svjetskih sveučilišta i instituta koji se bave ovom tematikom.

U ime Vlade Republike Hrvatske sudionike konferencije pozdravio je potpredsjednik Slavko Linić, zahvalivši im pritom na kontinuiranom zanimanju za ovaj skup, kao i na nastojanjima da svojim stručnim znanjima, analizama i saznanjima iz zemalja koje se suočavaju sa sličnim dilemama i poteškoćama u transformiranju i razvoju svojih gospodarstava i financijskih sustava pridonesu pronalaženju što boljih rješenja. A kako nijedna zemlja nije "otok za sebe", napose u ovim vremenima sve izrazitije globalizacije, za svaku od njih može biti itekako korisno sagledavanje svih usporedivih iskustava. Gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica poželjela je gostima ugodan boravak i uspješan rad u gradu koji je još u davna vremena prepoznao značenje bankarstva za ukupan gospodarski i društveni razvitak.

Obrativši se sudionicima konferencije u ime organizatora, zamjenik guvernera HNB-a dr. Boris Vujčić podsjetio je da je na dosadašnjim konferencijama sudjelovalo oko 400 ljudi, među kojima su bili i znanstvenici i nosioci gospodarskih i financijskih odluka svjetskog ranga, da je za dosadašnje Dubrovačke konferencije pripremljeno 136 znanstvenih radova i istraživanja o najvažnijim pitanjima s kojima su se suočavale tranzicijske zemlje tijekom proteklog desetljeća, a izdano je i nekoliko knjiga s odabranim radovima. Stoga je osnovano očekivati da će i ovogodišnji skup dati vrijedan dodatni doprinos u tom smislu.

Podloga za raspravu bit će veći broj unaprijed pripremljenih izlaganja i istraživanja domaćih i stranih sudionika skupa. Spomenimo samo neke od zanimljivih i aktualnih tema: vlasništvo i poslovanje banaka u tranziciji; reforme bankarstva i efikasnost u tranzicijskim gospodarstvima; ulazak stranih banaka i privatizacijski učinci na kredite u Latinskoj Americi; konkurencija, konsolidacija i dolazak stranaca u hrvatski bankovni sustav; razvoj osiguranja u tranzicijskim gospodarstvima; makroekonomske i financijske implikacije rasta banaka i kredita u Srednjoj i Istočnoj Europi; financije i rast u tranziciji - dokazi iz Jugoistočne Europe; stečajni postupak, upravljanje tvrtkama i bankovna kreditna politika u Hrvatskoj, Estoniji i Poljskoj; privatni mirovinski fondovi i nastajuća tržišta kapitala - uvjeti i posljedice; izgledi tržišta kapitala u Srednjoj i Istočnoj Europi; tržišna disciplina i financijska stabilnost; tko plaća za nesolventnost, financijska stabilnost nastajućih tržišta.

Za očekivati je da će, kao i svih prethodnih godina, konferencija proteći u dinamičnom i zainteresiranom sučeljavanju gledišta i iskustava, koje se odvija ne samo u službenom dijelu programa nego i u individualnim ili grupnim neformalnim druženjima.