Na sjednici održanoj 28. srpnja 1999. godine Savjet Hrvatske narodne banke, pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, razmotrio je monetarna i gospodarska kretanja u proteklom razdoblju, te raspravljao o situaciji u bankarstvu.

Sukladno prognozama, blagi oporavak gospodarske aktivnosti, koji je prisutan od proljeća ove godine, nastavio se i u proteklom razdoblju. Industrijska proizvodnja porasla je u lipnju, u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, za 1,1 posto, prvi puta nakon rujna 1998. godine. Kretanja zabilježena u turizmu povoljnija su od očekivanih, iako nešto lošija od prošlogodišnjih. Fizički obujam turističke aktivnosti kreće se zasad na oko 15 posto nižoj razini od prošlogodišnje, pri čemu sva očekivanja upućuju na to da će se u kolovozu još više približiti prošlogodišnjim ostvarenjima.

Od monetarnih kretanja najviše ohrabruje da su se potvrdili signali o tome da je pad devizne štednje zabilježen u proljeće ove godine zaustavljen. Štoviše, devizni depoziti (izraženi u kunama) povećani su u lipnju 1,2 posto.

U povoljniju gospodarsku sliku uklopilo se i kretanje kamatnih stopa. Pad kamatnih stopa na tržištu novca u travnju i svibnju odrazio se u lipnju na smanjenje aktivnih kamatnih stopa hrvatskih banaka. Prosječna kamatna stopa na kunske kredite bez valutne klauzule pala je tako s 16,6 posto u svibnju na 14,2 posto u lipnju, pri čemu je kratkoročna kamatna stopa na takve kredite zabilježila pad s 16,6 posto na 14,6 posto, a dugoročna s 15,3 posto na 10 posto. Kamatne stope na kredite s valutnom klauzulom nisu se mijenjale i ostale su na razini od 13,3 posto. Zahvaljujući padu aktivnih kamatnih stopa i činjenici da u isto vrijeme nije došlo do značajnijih promjena pasivnih kamatnih stopa, kamatna marža je u lipnju prvi puta nakon godinu dana smanjena na oko deset postotnih bodova. Zaduženje države kod središnje banke ostalo je na razini od 1,37 milijardi kuna.