S eurom dolazi snažniji gospodarski razvoj i viši životni standard

Objavljeno: 7.1.2019.
S eurom dolazi snažniji gospodarski razvoj i viši životni standard

© LETA/ Eiropas Komisija

Uvođenje eura je naš strateški cilj i što ga prije ostvarimo - tim bolje. Pritom je danas puno teže ući u eurozonu nego prije petnaestak godina, prvenstveno zato jer su uvjeti za prvi korak, a to je ulazak u ERM II, znatno zahtjevniji. No, ustrajni smo u ispunjavanju svih kriterija i vjerujem da ćemo uspjeti u tome zahvaljujući ostvarenim vrlo kvalitetnim makroekonomskim pokazateljima, imamo podršku naših europskih partnera, a i podrška naših građana za taj cilj krajem prošle godine bila je natpolovična, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji "Pet godina s eurom" koja se u organizaciji Europske komisije 7. i 8. siječnja 2019. održava u Rigi, uz sudjelovanje visokih predstavnika Komisije, nosioca novčane i financijske politike u zemljama Europske unije, predstavnika latvijske financijske i akademske zajednice, kao i civilnog društva.

Otvarajući skup predsjednik latvijske Vlade Māris Kučinskis ocijenio je da je uvođenje eura u Latviji bio ispravan potez sa strateškog i ekonomskog stajališta, no upozorio je da samo uvođenje eura ne može riješiti strukturne poteškoće u zemlji. Za to postoji samo jedan pravi način: provoditi strukturne reforme, podizati konkurentnost gospodarstva i biti strpljiv. Nema brzih rješenja, nema rješenja koja ne poštuju ekonomska načela, pa tako to ne mogu biti ni ona koja nude populisti.

Obrativši se sudionicima konferencije u ime organizatora, potpredsjednik Europske komisije za euro, socijalni dijalog i financijsku stabilnost Valdis Dombrovskis poručio je da latvijska iskustva mogu biti korisna zemljama koje žele uvesti euro, Bugarskoj i Hrvatskoj, koje su već iskazale namjeru za ulazak u eurozonu. Što se tiče ispunjavanja uvjeta za ulazak u eurozonu, naglasio je da svako vrijeme nosi svoje izazove: prije pet godina, kada je Latvija uvodila euro, trebalo je uvjeriti domaću javnost u prednosti priključivanja eurozoni koja je tada bila u krizi, a potom i samu eurozonu da se nastavi širiti. Kao odgovor na tu uspješno svladanu krizu uspostavljena je bankovna unija, odnosno postrožena regulativa i nadzor financijskog sustava. To stavlja nove izazove pred kandidate za ulazak u tečajni mehanizam ERM II i monetarnu uniju. No, siguran je jednak tretman svih kandidata u procesu pristupanja, naglasio je Dombrovskis, izrazivši očekivanje da će Hrvatska biti sljedeća zemlja koja će aplicirati za ERM II.

U panel-raspravi središnjih bankara o uvođenju eura i iskustvima s tim procesom, u kojoj su sudjelovali Burkhard Balz, član rukovodstva Deutsche Bundesbank, Ardo Hansson, guverner središnje banke Estonije te Zoja Rasmusa, zamjenica guvernera središnje banke Latvije, guverner HNB-a Boris Vujčić govorio je o pitanjima vezanima za ulazak Hrvatske u eurozonu.

Danas je zasigurno teže uvesti euro nego što je to bio slučaj kada ga je uvodila Latvija, kao što je ranije bilo lakše ući u EU. Prva grupa zemalja koja je u EU ušla 2004. nedugo nakon toga ušla je u ERM II. Svatko tko je želio, mogao je bezuvjetno ući u ERM II, takvo je bilo političko okruženje. To se promijenilo nakon svjetske financijske krize, pa danas za ulazak u ERM II treba ispuniti i neke uvjete. Svjesni smo toga i spremni poduzeti potrebne korake u tom smjeru, poručio je guverner Vujčić.

Kada je riječ o ispunjavanju uvjeta za ulazak u eurozonu, najteže je ući u ERM II, a razlog tome jest odsutnost jasnih kriterija koje zemlja treba ispuniti da bi ušla u taj tečajni mehanizam. Jednom kada ste ERM-u, kriteriji za uvođenje eura su jasni, iako se dio njih konstantno mijenja, pa je potrebno i nešto sreće da bi se ispunili, primijetio je guverner Vujčić. Što se tiče promjena same eurozone, kojima se moramo prilagoditi, imamo iskustva s takvim situacijama: Hrvatska je postala članica Europske unije 2013. godine, a znamo koliko je mnogo regulative tada kreirano. Morali smo se sa time nositi u realnom vremenu, što je za mladu članicu bio veliki izazov. Uspješno smo ga savladali, pa ćemo i sve uvjete za ulazak u eurozonu.

O tome koliko javnost u Hrvatskoj podupire uvođenje eura govore rezultati ankete koju je nedavno provela Hrvatska narodna banka: 51 posto građana je za, 37 posto protiv, a preostalih 12 posto je neodlučno. Zanimljivo je da su najveću potporu euru iskazali najmlađi i najstariji slojevi populacije, kao i više obrazovani građani. Pritom ove rezultate valja sagledati u svjetlu činjenice da još nismo imali pravu informativnu kampanju o euru, pojasnio je guverner Vujčić.

Kada je riječ o očekivanjima na tom području, vjerujem da će najveći izazov biti pojasniti učinke  uvođenja eura na cijene tj. životni standard, odnosno demantirati vrlo prisutne priče o tome da su se cijene u zemljama koje su uvele euro znatno povećale zbog uvođenja eura. S druge strane, bit će jednostavnije objasniti pozitivne ekonomske učinke uvođenja eura: nestanak značajnog tečajnog rizika prisutnog zbog visoke razine eurizacije, spuštanje razine kamatnih stopa bliže onoj u centralnim zemljama eurozone, pozitivan utjecaj na vanjsku trgovinu, inozemna ulaganja i zaposlenost. Sve navedeno će se, u konačnici, pozitivno odraziti na gospodarstvo i životni standard građana, naglasio je guverner Vujčić.

Osjećamo da nas u nastojanjima da uvedemo euro podržavaju naši europski partneri, a ta je podrška prisutna zahvaljujući kvalitetnim makroekonomskim pokazateljima naše zemlje te snazi i otpornosti našeg bankovnog sustava, istaknuo je guverner. Deficit tekućeg računa platne bilance pretvoren je u suficit, vanjski dug snažno je smanjen sa 110 posto na 76 posto BDP-a, fiskalni deficit je uravnotežen, štoviše, prošle je godine zabilježen i proračunski suficit, što razinu javnog duga smanjuje triput brže od one koju zahtjeva Pakt o stabilnosti i rastu. O tim pozitivnim makroekonomskim rezultatima najbolje govori činjenica da Hrvatska danas ispunjava 11 od 14 pokazatelja koji se prate u okviru Postupka pri makroekonomskim neravnotežama, uz pozitivne trendove kod preostala tri. A do prije pet godina nije ispunjavala sedam kriterija. K tome, bankovni sustav je vrlo otporan, što najbolje ilustriraju dvije činjenice: država nije morala potrošiti niti cent na dokapitalizaciju banaka prije i nakon financijske krize; adekvatnost kapitala sustava ostaje visokih 17-18 posto i u hipotetskom slučaju otpisa svih neprihodujućih plasmana.

Zanimljivo je, moglo se čuti od sudionika konferencije, da je podrška građana euru u svim baltičkim zemljama porasla nakon što su ušle u eurozonu. Tako je u Latviji prilikom ulaska u ERM II podrška javnosti euru iznosila 34 posto, a pet godina nakon uvođenja eura ta podrška iznosi oko 70 posto.