Guverner HNB-a najavio dokument eurostrategije

Objavljeno: 31.3.2017.
Guverner HNB-a najavio dokument eurostrategije

Danas, 31. ožujka održan je 5. susret guvernera regije, u organizaciji magazina Lider, a na kojem su, uz domaćina, guvernera Hrvatske narodne banke, Borisa Vujčića, sudjelovali i Dimitar Bogov, guverner Narodne banka Makedonije, Nikola Fabris, viceguverner Centralne banke Crne Gore, Bedri Hamza, guverner Centralne banke Kosova, Boštjan Jazbec, guverner Banke Slovenije i Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine. Moderator guvernerskog panela, pod naslovom Euro kao sidro monetarnih režima bio je Velimir Šonje.

Guverneri su diskutirali na temu u kojoj je mjeri je članstvo u eurozoni tijekom financijske krize predstavljalo prednost, a u kojoj je djelovalo kao teret te kako izgleda bilanca troškova i koristi korištenja eura za zemlju izvan eurozone. Bez obzira što euro jest sidro monetarne politike za regiju, ipak se pogledi na scenarije za evoluciju monetarnih režima razlikuju. No, izražen je zajednički stav da će se monetarni režimi kretati prema bližoj integraciji s eurozonom, jer u malim i otvorenim ekonomijama, kakve su ekonomije u regiji, monetarni suverenitet ne donosi posebne benefite.

U svojem je izlaganju guverner Vujčić najavio da će Hrvatska narodna banka za otprilike dva mjeseca izaći s dokumentom eurostrategije, koji će u sebi sadržavati izračune koristi i mogućih rizika ulaska u eurozonu, i poslužiti kao temeljni dokument za argumentiranu javnu raspravu.

Naglasio je također da je valutni rizik glavni razlog za fear of floating u državama s tržištima u nastajanju s potpuno liberaliziranim kapitalnim tokovima, uključujući Hrvatsku. U Hrvatskoj je valutni rizik osobito izražen zbog visoke devizne zaduženosti svih sektora koja premašuje 500 mlrd. kuna, što je više od jednog i pol hrvatskog BDP-a (od čega se 220 mlrd. kuna odnosi na državu, oko 200 mlrd. kuna na poduzeća i oko 80 mlrd. kuna na stanovništvo). Valutni rizik predstavlja teret za gospodarstvo jer pogoršava uvjete financiranja zbog ugrađivanja premije na valutni rizik u kamatne stope, otežava poslovanje uvoznicima i izvoznicima jer povećava neizvjesnost poslovanja, a u slučaju izražene deprecijacije može djelovati i prorecesijski. U takvim uvjetima monetarna politika nužno se fokusira na održavanje stabilnosti tečaja kao osnovnog preduvjeta za očuvanje financijske stabilnosti, uz istovremeno provođenje aktivne makroprudencijalne politike za jačanje zaštite sustava od izloženosti valutnom riziku. Za monetarnu politiku koja djeluje uz takva ograničenja postoje dvije potencijalne opcije za smanjenje valutnog rizika – jedna je politika de-euroizacije, a druga je uvođenje eura kao vlastite valute. Guverner je na panelu rekao da s obzirom na ograničene mogućnosti monetarne politike u smanjivanju stupnja euroiziranosti gospodarstva, za Hrvatsku je uvođenje eura optimalna strategija za uklanjanje visokog valutnog rizika kojem je zemlja izložena. Sukladno tome, uvođenje eura za Hrvatsku bi bio najbolji put i za razvoj investicija i ekonomski rast.

S druge strane, gubitak monetarnog suvereniteta, kao jedna od najčešće navođenih negativnih strana pristupanja europodručju, za Hrvatsku ne bi trebao predstavljati značajan nedostatak jer su stupnjevi slobode monetarne i tečajne politike – a imamo stabilan, ali ne i fiksan tečaj kune - ionako ograničeni zbog potrebe za očuvanjem stabilnosti tečaja u uvjetima izuzetno visoke euroizacije. Usto, HNB-u će pristupanjem monetarnoj uniji na raspolaganju i dalje ostati makroprudencijalna politika koju je središnja banka aktivno koristila i do sada, te će njome moći po potrebi utjecati na dinamiku kreditne aktivnosti banaka, a posredno i na dinamiku zaduživanja domaćih sektora.

Dakle, prednosti ulaska u eurozonu su uklanjanje valutnog rizika, smanjenje troška zaduživanja, smanjenje rizika likvidnosti za banke, itd. U odgovorima medijima, guverner je također naglasio da uvođenje eura ne bi trebalo dovesti do znatnijeg porasta cijena jer će biti uspostavljen strogi mehanizam praćenja cijena (obvezno dvojno iskazivanje cijena nekoliko mjeseci prije datuma konverzije i nakon konverzije, informacijska kampanja).