Efikasno upravljanje javnim dugom u funkciji gospodarskog rasta

Objavljeno: 8.5.2017.
Efikasno upravljanje javnim dugom u funkciji gospodarskog rasta

Okrugli stol pod nazivom „Upravljanje javnim dugom i državnom imovinom u cilju rasta i rasterećenja gospodarstva“ održan je na 20. konferenciji Hrvatsko novčano tržište Opatija 2017.

Okrugli stol otvorio je moderator Ante Žigman koji je u uvodnom izlaganju dao pregled fiskalne politike proteklih godina i utjecaj na javni dug. Fiskalna politika u Hrvatskoj je posljednjih 20 godina bila uglavnom prociklička.  Pod procikličkom fiskalnom politikom smatra se ona koja svojim djelovanjem još snažnije intenzivira ciklus umjesto da ga stabilizira. Nakon uvodnog izlaganja svoje viđenje trenutne situacije u ekonomskoj politici dao je Željko Lovrinčević koji je naglasio da se Hrvatska ekonomija trenutno nalazi u pozitivnom dijelu ciklusa uz pomoć dva vanjska čimbenika: monetarni poticaji ESB-a i turizam. Usporedio je to kao vožnju biciklista u grupi kada vozači koji se nalaze naprijed savladavaju otpor, a vozači u pozadini lagano voze. Tako i Hrvatska u pozadini monetarnih poticaja ESB-a i dobrih turističkih pokazatelja vozi i brže od svog potencijala. Vrijeme je to u kojem bi se Hrvatska trebala povećati svoj potencijal i pripremiti za razdoblje kada više neće biti nekog drugog da savladava otpore. Prema njegovoj ocjeni Hrvatska ima 2 do 3 godine da poveća svoj potencijal jer bi nakon tog vremena vanjski poticaji mogli nestati. Smatra da bi se u tom razdoblju trebala povećati produktivnost rada i ubrzati reformu obrazovanja. 

O upravljanju državnom imovinom govorio je državni tajnik Tomislav Boban koji se nadovezao na Nacionalni program reformi i Nacionalni program konvergencije koji se oslanjaju na upravljanje imovinom i prihode od upravljanje imovinom. Trenutno je u privatizaciji oko 108 poduzeća kroz CERP i u pripremi je novi Zakon o upravljanju koji bi trebao olakšati privatizaciju. Predsjednica Zagrebačke burze Ivana Gažić je dodala da je Zagrebačka burza sprema pružiti svu potrebu podršku za provođenje privatizacije i brzo reagirati u slučaju da dođe do velike privatizacije. Također je istaknula kako je Burza uspješno prebrodila krizu od prije nekoliko tjedana u kojoj su cijene pojedinih kompanije padale ili rasle po 15% unutar jednog dana. 

Predsjednik uprave ERSTE društva za upravljanje mirovinskim fondovima, Petar Vlaić je istaknuo kako na tržištu kapitala nema dovoljno dobre robe, a da će se investitori vrlo brzo pojaviti. Istaknuo je kako je vrlo važno da se promoviraju oni koji su na burzi i žele prodati svoje vrijednosne papire jer ovako ostaju nepoznati širim investitorima. Matko Maravić predsjednik Uprave Interkapital vrijednosni papiri je istaknuo kako su na tržištu trendovi pozitivni i da je trenutno u Hrvatskoj za trgovanje najaktivniji sektor turizma i da se mali investitori vraćaju na tržište. 

Anto Bajo s Instituta za javne financije je istaknuo kako bi trebalo poticati manja izdanja državnih obveznica kako bi se u izdanja mogli priključiti i mali investitori. Vezano za velika izdanja obveznica je istaknuo kako pojedine zemlje kao što je Mađarska imaju rezervacije za male investitore i građane. Naglasio je kako je važna edukacija malih investitora.