Visokoobrazovani nisu profitirali od gospodarskog rasta

Objavljeno: 29.5.2018.
Visokoobrazovani nisu profitirali od gospodarskog rasta

Tržište rada trenutno obilježavaju tri trenda koja pozitivno djeluju na položaj mladih na tržištu rada, ali i dva koja nepovoljno djeluju na njihovu perspektivu. Prvo, kako je recesija najjače utjecala na položaj mladih, tako sada oporavak najviše djeluje na rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti u mlađim dobnim skupinama. Zaposlenost mladih (dobna skupina 15 – 24 godine) porasla je od 2012. s 15% kohorte na sada 26%. Drugi trend koji im ide na ruku jesu migracije jer one pojačavaju pritisak na rast plaća, koji je trenutno brži od rasta BDP-a. Treći trend je demografija, pri čemu su nove kohorte mladih malobrojnije, što je negativno iz perspektive održivosti javnog duga kao i održivosti mirovinskoga i zdravstvenog sustava, ali pozitivno djeluje na šanse mladih na tržištu rada. Nepovoljni gospodarski trendovi za mlade odnose se na nizak potencijal rasta, koji će dugoročno ograničavati rast realnih plaća, te strukturu ovakvog rasta koji u velikoj mjeri proizlazi iz turizma i pratećih djelatnosti, što znači da on generira najviše novog zapošljavanja za osobe sa srednjom stručnom spremom. Dobro je da se ti ljudi zapošljavaju, međutim rast zaposlenosti u velikoj je mjeri zaobišao visokoobrazovane, rekao je viceguverner Vedran Šošić u panel-raspravi "Možemo li školom financirati život u Hrvatskoj?" u sklopu inicijative i konferencije 24sata "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska", koja se održala 28. svibnja u Obrtničkoj komori u Zagrebu.

O temi komunikacije strategije uvođenja eura rekao je da građani i poduzetnici dobro prepoznaju prednosti uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, a bojazni su uglavnom rezultat mitova. Građani se najviše boje učinka zaokruživanja pri preračunavanju cijena na inflaciju, no skup mjera koji uključuje i duže razdoblje dvojnog iskazivanja cijena trebao bi olakšati prepoznavanje praksi neopravdanog povećanja cijena, naglasio je Šošić. Ulogu medija u tom procesu uvođenja eura smatra vrlo važnom jer i o medijskom izvještavanju uvelike ovisi percepcija građana o kretanju cijena. Dodatna bojazan koju građani iskazuju, tvrdi Šošić, odnosi se na percepciju odricanja od simbola suvereniteta, tj. nacionalne valute kune. No, prostor za samostalno vođenje monetarne politike u Hrvatskoj kao vrlo malom, otvorenom i financijski dobro integriranom gospodarstvu s europodručjem već je sada sužen, a uvođenjem eura dobivamo ravnopravan glas za odlučivanje o monetarnoj politici u europodručju. Ulazak u europodručje stoga je afirmacija suverenosti, a ne odustajanje od dijela našeg suvereniteta, istaknuo je Šošić.

Osim viceguvernera Šošića u panel-raspravi sudjelovali su i Zdenko Adrović (direktor HUB-a), Michael Muller (predsjednik Uprave RBA), prof. dr. sc. Zoran Kurelić (Fakultet političkih znanosti) i doc. dr. sc. Božidar Jaković (prodekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu) te moderatorica Ana Dasović.