Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o recentnim gospodarskim i novčanim kretanjima te o aktualnom stanju financijske stabilnosti. Na dnevnom redu bilo je i izvješće o stanju bankovnog sustava za prvo tromjesečje 2020. godine te izvješće o prošlogodišnjem poslovanju Hrvatskoga novčarskog zavoda, koje je prihvaćeno. Savjet Hrvatske narodne banke također je usvojio Godišnje izvješće HNB-a u 2019. godini te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
Pandemija novoga koronavirusa snažno je pogoršala ekonomske izglede. Hrvatska je pandemijskom krizom pogođena nešto kasnije od velikih europskih gospodarstava, pa se realni BDP početkom godine relativno blago smanjio na tromjesečnoj razini, pri čemu je pad uglavnom rezultat loših ostvarenja u ožujku. Mjesečni podaci upućuju na izražen gospodarski pad u travnju i svibnju. Premda se domaća potražnja počela oporavljati nakon popuštanja strogih epidemioloških mjera, očekivano smanjenje inozemne potražnje, osobito prihoda od turizma, usporit će i produžiti razdoblje oporavka, pa bi se realni BDP Hrvatske na razini cijele 2020. mogao smanjiti za 9,7%. Tijekom 2021. očekuje se godišnji rast ekonomske aktivnosti od 6,2%, što neće omogućiti dostizanje razine ekonomske aktivnosti prije krize. Iako se očekuje zamjetan pad broja zaposlenih osoba te povećanje stope nezaposlenosti, reakcija tržišta rada na pad gospodarske aktivnosti ublažena je mjerama ekonomske politike.
Projicirana kretanja BDP-a i njegovih sastavnica izložena su iznimno visokom stupnju neizvjesnosti koji je ponajprije povezan s razvojem epidemiološke situacije, odnosno uspjehom u suzbijanju širenja virusa i istodobnoga postupnog reaktiviranja ekonomske aktivnosti. U tom kontekstu razmotren je i pesimistični scenarij pogoršanja epidemiološke slike krajem godine, što bi rezultiralo malo snažnijim padom realnog BDP-a u ovoj godini.
Smanjenje robnog izvoza zbog pada inozemne potražnje i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno će djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije europskih fondova. Ipak, trend smanjivanja relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti u 2020. mogao bi se privremeno prekinuti zbog pada nominalnog BDP-a, a sljedeće se godine očekuje nastavak pretkriznog trenda poboljšavanja.
Pogoršani gospodarski izgledi dodatno su prigušili inflacijske pritiske, najviše zbog utjecaja na smanjenje cijena nafte. U Hrvatskoj se tako tijekom 2020. očekuje usporavanje prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena na –0,1%, a u 2021. ona bi se ubrzala na 0,7%.
U nastavku projekcijskog horizonta središnja će banka zadržati ekspanzivni karakter monetarne politike održavajući stabilnost tečaja kune prema euru te nastaviti podržavati dostatnu deviznu i kunsku likvidnost financijskog sustava. Očekuje se nastavak usporavanja kredita stanovništvu i jače financiranje poduzeća, čemu bi mogle pogodovati i mjere za ublažavanje negativnih posljedica pandemije. S obzirom na očekivano smanjenje proračunskih prihoda i rast proračunskih rashoda, prema izmjenama i dopunama proračuna za 2020. u tekućoj bi se godini mogao ostvariti manjak proračuna opće države u iznosu od 6,8% BDP-a, a za 2021. predviđa se zamjetno niži manjak (2,4% BDP-a). Nakon izraženog povećanja u 2020. udio duga opće države u BDP-u mogao bi se u 2021. ponovo naći na silaznoj putanji.
Uz snažnu i naglu kontrakciju gospodarstva te osjetno pogoršanje ekonomske klime zbog neizvjesnosti oko jačine i trajanja pandemije, znatno su porasli i sistemski rizici za stabilnost financijskog sustava. Koordinirane aktivnosti Vlade, HNB-a i Hanfe stabilizirale su financijska tržišta te je regulatorni okvir prilagođen kako bi omogućio povoljan tretman odgoda plaćanja kreditnih obveza u uvjetima privremenog pada prihoda nefinancijskih poduzeća i kućanstava. Glavnina mjera koje su financijske institucije odobrile do lipnja odnosi se na odgode otplata, dok se relativno malobrojni zahtjevi za dodatnu likvidnost sporije odobravaju.
Kreditne institucije pogoršanje gospodarske aktivnosti dočekale su s visokim razinama kapitala i likvidnosti, što jača njihovu otpornost na gospodarske poremećaje. No, ocjenjuje se da će im se profitabilnost znatno smanjiti zbog porasta kreditnog rizika, koji je djelomično odgođen ugovorenim moratorijima. Nadalje, porasla je i neizvjesnost na tržištu nekretnina, što će se odraziti i na procjene vrijednosti i utrživost kolaterala u bilancama banaka. Poduzete fiskalne mjere povoljno djeluju na kreditni rizik, ali snažno povećavaju potrebe države za financiranjem, što će pojačati već visoku međupovezanost države i financijskog sektora u RH.
Posljedice krize po gospodarstvo i financijsku stabilnost uvelike će ovisiti o daljnjem razvoju epidemiološke situacije i trajanju s tim povezanih izvanrednih ekonomskih i socijalnih okolnosti na domaćoj i globalnoj razini. Pritom se kao povoljne okolnosti mogu izdvojiti produženo razdoblje u kojemu su kućanstava i poduzeća smanjivali svoju ranjivost, oslanjanje bankovnog sustava na stabilne domaće izvore financiranja, kao i pristup europskim fondovima i drugim mehanizmima koji će poduprijeti oporavak ekonomske aktivnosti.
Na današnjoj sjednici Savjet HNB-a suglasio se s imenovanjem Martina Horniga i Zdenka Mataka za članove Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d.; Siniše Špoljareca za predsjednika uprave Imex banke d.d., dok je suglasnost za člana Uprave ove banke dobila Dušanka Mišković. Usto, na ovoj se sjednici Savjet HNB-a suglasio i s prijedlogom OTP banke d.d. da Balasz Pal Bekeffy bude predsjednik Uprave, kao i s prijedlogom Slatinske banke d.d. da predsjednik Uprave bude Andrej Kopilaš, a Marin Prskalo i Oliver Klesinger članovi Uprave te banke.
Naposljetku, Savjet HNB-a donio je odluku o izdavanju i prodaji prigodnoga srebrnoga kovanog novca u namjeri obilježavanja povijesnih i političkih događaja važnih za Republiku Hrvatsku: "25. obljetnica vojno-redarstvene operacije Bljesak, 1995. –2020." odnosno "25. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja, 1995. – 2020.", u količini ne većoj od 10.000 komada po izdanju. Prigodni srebrni kovani novac "Bljesak" i "Oluja" bit će pušten u prodaju 4. kolovoza, a osim u pojedinačnom obliku, planira se izdavanje i numizmatičkoga kompleta ovih dvaju izdanja.