Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmatrao najnovija novčana i gospodarska kretanja, izvješća o prošlogodišnjem radu i poslovanju Hrvatske narodne banke, izvješće o poslovanju Hrvatskog novčarskog zavoda u 2000. godini, te donio više odluka iz područja deviznog poslovanja i bankarstva.

Nakon što je u prošloj godini bruto domaći proizvod porastao za 3,7 posto, raspoloživi ovogodišnji pokazatelji ukazuju na daljnje oživljavanje gospodarskih aktivnosti u najvažnijim sektorima. Obujam industrijske proizvodnje u ožujku je bio za 4,6 posto veći nego u istom lanjskom mjesecu, a ukupni tromjesečni porast, prema istom razdoblju prethodne godine, iznosi 5,5 posto. Podatak da najbrži rast ostvaruje proizvodnja kapitalnih dobara nagovještava i oživljavanje investicijskih aktivnosti. U prilog takvoj pretpostavci govore i podaci o kreditnoj aktivnosti banaka.

Od početka ove godine do 20. travnja ukupni krediti banaka porasli su za 5,7 milijardi kuna. Od toga na kredite privatnim poduzećima otpada 2,9 milijardi kuna (porast za 12 posto), a na kredite stanovništvu 2,3 milijarde kuna (porast 10,4 posto). Tome je pogodovalo i smanjivanje kamatnih stopa u inozemstvu, kao i na blagajničke zapise HNB-a i trezorske zapise Ministarstva financija. No, povlačenje inozemne aktive i njeno pretvaranje u domaće kunske kredite utječe i na tečaj, izazivajući aprecijacijske pritiske i prije nego što je sezonski uobičajeno. Nakon što je od listopada prošle do veljače ove godine tečaj kune prema euru deprecirao za 2,5 posto, tijekom ožujka i travnja uslijedila je aprecijacija, tako da je koncem travnja kuna u odnosu na euro bila za 2,4 posto jača nego prije godinu dana.

Ukoliko bi središnja banka znatnije povećala svoje intervencije na deviznom tržištu (u posljednja dva tjedna otkupila je na dvije aukcije 102,1 milijun eura), postoji opasnost da dodatno podizanje ionako visoke razine likvidnosti djeluje poticajno na rast cijena. Tako se, ističu članovi Savjeta HNB, zorno pokazuje ograničenost dometa monetarne politike u poticanju gospodarskog rasta, ako on ne počiva na strukturnim promjenama u proizvodnji i na konkurentnom izvozu, uz racionalizaciju javne potrošnje i usklađivanje proračunskih prihoda i rashoda. To su i preduvjeti za istodobno održavanje zadovoljavajuće stabilnosti cijena i tečaja.

Cijene na malo bile su u travnju za 1,4 posto veće nego u ožujku, za 2,1 posto veće nego u prosincu, te za 6,8 posto veće nego prije godinu dana. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda zadržale su u travnju razinu iz ožujka, u odnosu na prosinac pale su za 1,4 posto, a u odnosu na lanjski travanj porasle su za 5,1 posto. S obzirom na to i na okolnost da ni s tečajne strane ne dolaze pojačani troškovni pritisci, može se zaključiti da ostvarivost predviđene inflacijske stope od 4,5 posto na prosinačkoj razini još nije upitna. No, kako više od pola travanjskog porasta maloprodajnih cijena predstavlja izravni odraz poskupljenja naftnih derivata (zbog naknade za ceste i poskupljenja na svjetskom tržištu) razložan je oprez glede mogućih neizravnih učinaka na daljnje kretanje cijena.

Dresdner Bank AG iz Frankfurta dobila je suglasnost za preuzimanje dodatnih 50 posto dionica s pravom glasa u BNP-Dresdner Bank (Croatia) d.d Zagreb, otkupom od Banque Nationale de Paris S.A. iz Pariza. Time dosad zajednička zagrebačka banka-kćer u potpunosti prelazi u njemačke ruke i ubuduće će poslovati pod imenom Dresdner Bank Croatia d.d. Zagreb. Tvrtki Heruc d.d. Zagreb odobreno je stjecanje dodatnih 6,47 posto dionica koje daju pravo glasa u Centar banci d.d. Zagreb, čime se vlasnički udjel navedene tvrtke u toj banci povećava na 55,27 posto dionica s pravom glasa.

Na ovoj sjednici Savjet HNB suglasio se s imenovanjem Zdenke Batinić za predsjednicu uprave Prve obrtničke štedionice d.d. Zagreb, kao i s imenovanjem Dunje Vidošević za predsjednicu uprave i Srećka Macekovića za člana uprave Prve stambene štedionice d.d. Zagreb.

Savjet HNB odbio je zahtjev Štedionice za razvoj i obnovu d.o.o. Zagreb da joj se izda odobrenje za obavljanje poslova po članku 35. Zakona o bankama. Radi se o štedionici kojoj je konačnim i izvršnim rješenjem središnje banke 22. ožujka 2000. godine - zbog brojnih nezakonitosti i nepravilnosti u radu, te neizvršavanja mjera središnje banke naloženih radi usklađivanja poslovanja s važećim propisima - ukinuto odobrenje za rad, uz obvezu neodložnog pokretanja likvidacijskog postupka, što također nije učinjeno. Štedionica ne ispunjava uvjete za obavljanje poslova navedenih u članku 35. Zakona o bankama.