Hrvatska narodna banka u novom, 21. broju Financijske stabilnosti, redovite publikacije u kojoj jednom godišnje ocjenjuje glavne rizike i izazove za financijsku stabilnost, analizira utjecaje globalnoga gospodarskog šoka izazvanog pandemijom bolesti COVID-19. Publikacija donosi, između ostalog, pregled mjera za pomoć gospodarstvu, obilježja tvrtki koje koriste potporu HZZ-a za očuvanje radnih mjesta i izloženosti banaka prema tim tvrtkama te analizu tržišta poslovnih i stambenih nekretnina u Hrvatskoj. Jednako se tako analiziraju digitalna transformacija poslovanja kao kanal očuvanja profitabilnosti banaka u Hrvatskoj u novim nepovoljnim uvjetima, poslovanje investitora koji kupuju neprihodonosne kredite ("loše" kredite) u Hrvatskoj te recentna kretanja gotovinskih nenamjenskih kredita koji su u protekle dvije godine učestalo izdvajani kao izvor rasta sistemskih rizika.

Rezultati tih analiza – na temelju podataka za prvih pet mjeseci ove godine – pokazuju da su zdravstveni i gospodarski šok znatno povećali rizike za financijski sustav. No, građani i osobito poduzeća iskoristili su prethodno povoljno razdoblje kako bi ojačali financijsku otpornost, a kreditne institucije u krizu ulaze s visokim rezervama kapitala i likvidnosti, što olakšava pružanje potpore gospodarstvu. Niz koordiniranih mjera fiskalne, monetarne i supervizorske politike očuvao je stabilnost financijskog sustava i ublažio gospodarske posljedica poremećaja. Zadržana je stabilnost tečaja i kamatnih stopa, a pogođena poduzeća pristupila su programu zaštite radnih mjesta. Također, poduzete su mjere s ciljem olakšavanja postupaka odgoda i reprograma kredita. Sve navedeno omogućilo je poduzećima i stanovništvu nastavak zaduživanja uz povoljne uvjete i zadržavanje iznimno niskih troškova servisiranja duga. Poduzeća su na narušene uvjete poslovanja, nakon dugog razdoblja razduživanja, reagirala pojačanim zaduživanjem kod banaka, kako bi prikupila sredstva za financiranje redovnog poslovanja. S druge strane, stanovništvo je zaustavilo zaduživanje po potrošačkim kreditima u svjetlu pogoršanja stanja na tržištu rada i izrazito nepovoljnih očekivanja, dok se rast stambenoga kreditiranja čak i ubrzao pod utjecajem programa državnog subvencioniranja.

Banke su se već počele pripremati na potencijalne gubitke po kreditima najteže pogođenim klijentima, premda će odgode otplata kredita donekle odgoditi posljedice gospodarskog poremećaja u financijskom sustavu. Troškovi očekivanih gubitaka po neprihodonosnim kreditima već su im uz pad prihoda znatno smanjili dobit. Iznosi kredita za koje su zatražene odgode ili reprogrami za sada ne čine sistemski rizik. No, izloženost banaka prema poduzećima koja koriste potpore za očuvanje zaposlenosti višestruko je veća od iznosa odgoda i reprograma, što je latentni rizik koji zahtijeva praćenje. Također, narav je poremećaja takva da ne pogađa sve djelatnosti istim intenzitetom, pa su najranjivija poduzeća koja posluju u ugostiteljstvu, prometu i drugim uslužnim djelatnostima. Poremećaji uzrokovani pandemijom bolesti COVID-19 djeluju i na tržište poslovnih nekretnina, i to posebno na segmente smještajnih kapaciteta i uredskih prostora. Raspoloživi podaci za tržište poslovnih nekretnina pokazuju da su fizički pokazatelji sa svih promatranih segmenata tržišta komercijalnih nekretnina u proteklom razdoblju bili relativno stabilni, uz umjeren rast građevinske aktivnosti i tek blag porast cijena. Također, stupanj izloženosti kreditnih institucija prema poslovnim nekretninama razmjerno je nizak, što sve upućuje na zaključak da segment poslovnih nekretnina ne čini znatniji sistemski rizik.

Intenzitet prodaje neprihodonosnih kredita (Non Performing Loans, NPL krediti) u Hrvatskoj usporavao se i prije gospodarskog šoka, kada je vjerojatno bio gotovo obustavljen. No, kako se može očekivati rast neprihodonosnih plasmana, a profesionalni NPL investitori raspolažu specifičnim znanjima i resursima, iznosi prodanih plasmana mogli bi ponovo porasti.

U uvjetima izraženih rizika i niske dobiti, s čim je povezana i zdravstvena ugroza, banke će morati ojačati strukturne promjene usmjerene na jačanje digitalizacije. Snažnija orijentacija na digitalne kanale poslovanja omogućila bi racionalizaciju troškova poslovanja, koji su u Hrvatskoj relativno visoki, što ujedno opterećuje i marže banaka.