Odlukama Savjeta Hrvatske narodne banke, koje su donijete na današnjoj sjednici održanoj pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, uvodi se jedinstveni sustav obveznih rezervi banaka na kunske i devizne depozite, što znači bitnu promjenu u instrumentariju novčane politike hrvatske središnje banke. Usvojene promjene znače približavanje praksi i standardima unutar Europske unije, te smanjuju značenje uloge obveznih rezervi kao relativno rigidnog i skupog instrumenta monetarne politike. Primjena ovih odluka počinje 8. studenoga i, s obzirom na značaj promjena koje unose, odvijat će se u više koraka.
Prihvaćenom unifikacijom instrument obvezne rezerve postaje učinkovitiji i transparentniji, a time se stvaraju i uvjeti za daljnje postupno smanjenje stope po kojoj se ona izdvaja. Ubuduće će biti primjenjivana jedinstvena stopa izdvajanja obvezne rezerve na kunske i na devizne depozite (s tim da se kod deviznih depozita proširuje osnovica obračuna, koja je dosad obuhvaćala samo depozite s rokom dospijeća do 3 mjeseca, a kod kunske obvezne rezerve uključivala je sve depozite). Jedinstvena stopa obvezne rezerve iznosit će 23,5 posto (dosad: 28, 5 posto kod kunskih, a 55 posto kod deviznih depozita), s tim da će za prijelazno obračunsko razdoblje od 1. do 31. listopada 2000. za kunski dio obvezne rezerve biti primijenjena stopa od 26,5 posto.
Dosad se obračun kunske obvezne rezerve sastavljao svaka dva tjedna a devizne rezerve svaka četiri tjedna, obračunsko razdoblje u oba slučaja trajalo je četiri tjedna, a razdoblje održavanja dva tjedna kod kunske a četiri tjedna kod devizne obvezne rezerve. Primjenom današnjih odluka, obračunsko razdoblje trajalo bi od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, a i razdoblje održavanja trajalo bi mjesec dana, počevši s 8. kalendarskim danom u mjesecu (za prethodni mjesec).
Na poseban račun kod HNB morat će se izdvajati najmanje 50 posto obračunate kunske i devizne obvezne rezerve ( do sada 60 posto kunske a 50 posto devizne). Razlika će postojati jedino kod kamata koje će središnja banka plaćati samo na dio obvezne rezerve koji je položen na posebnom računu kod HNB: za kunsku komponentu obvezne rezerve kamata će iznositi 4,5 posto (do sada 5,9 posto), a kod devizne komponente obračunavat će se prosječno ostvarena kamata na plasmane u inozemstvu. Za neizdvojenu obveznu rezervu banaka i štedionica - koja se više neće moći izvršavati na teret interventnog kredita, što je kod kunske obvezne rezerve dosad bilo moguće - zaračunavat će se kaznena kamata od 18 posto.
Ove odluke primjenjivat će se od 8. studenog 2000 godine, kad financijske institucije sastavljaju prvi obračun za razdoblje od 1. do 31. listopada, s tim da će se za devizni dio obvezne rezerve primjenjivati od 8. prosinca 2000., od sastavljanja obvezne rezerve za razdoblje od 1. do 30. studenoga.
Unifikacija će unijeti i značajne izmjene u bilance banaka i u njihovo međusobno poslovanje, ali i u opseg i način intervencija HNB u održavanju kunske i devizne likvidnosti pojedinih banaka, o čemu svi sudionici u provedbi ovih odluka moraju pravodobno voditi računa i provesti odgovarajuće pripreme. Imajući u vidu da njeni učinci neće biti podjednaki na sve banke, te da neke od njih neće moći odmah udovoljiti u potpunosti obvezama koje proistječu iz uključivanja svih deviznih depozita u osnovicu za obračun obvezne rezerve, za deviznu komponentu predviđeno je i prijelazno razdoblje postupnog prilagođavanja za takve banke, no najduže do 12 mjeseci.
Ovakvim promjenama bit će, gledajući cjelinu bankovnog sustava, oslobođen značajan iznos sredstava u odnosu na dosadašnja izdvajanja za obveznu rezervu: ukupni efekti procjenjuju se na blizu 900 milijuna kuna. Ocijenjeno je da izabrani trenutak stupanja na snagu ovih odluka pogoduje izvedbi projekta unifikacije, bez posljedica za stabilnost cijena i tečaja, a središnjoj banci ostaje dovoljno prostora da raspoloživim instrumentarijem spriječi eventualne nepoželjne trendove.
Na ovoj sjednici Savjet HNB odlučio je dati prethodnu suglasnost tvrtki Reginter d.o.o. Zagreb, čiji je vlasnik Regent Europe Limited s Kajmanskih otoka, za preuzimanje do 65 posto dionica s pravom glasa u Dalmatinskoj banci d.d. Zadar. Prethodnu suglasnost dobio je i Siegfried Rudolf Einhellig za stjecanje dodatnih 31,91 posto dionica u Prvoj obrtničkoj štedionici d.d. Zagreb, čime se njegov ukupni vlasnički udjel povećava na 41,91 posto. Isto tako, Zoran Židić dobio je suglasnost za stjecanje dodatnih 13,16 posto a Senka Židić za stjecanje 5,26 posto dionica s pravom glasa u Štedionici "Dora" d.d. Zagreb. Savjet HNB dao je također suglasnost na prijedlog Sisačke banke d.d. Sisak da članice njene uprave postanu Mirjana Vipotnik i Andrea Zemljić-Modronja.
