Manja obvezna pričuva, veći blagajnički zapisi

Objavljeno: 8.11.2000.

Savjet Hrvatske narodne banke danas je, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, prihvatio izvješće o gospodarskim i novčanim kretanjima u prvoj polovici ove godine, koje će biti upućeno Hrvatskom državnom saboru, te razmotrio i najnovije gospodarske i novčana pokazatelje. Pritom je osobita pozornost posvećena podacima o relativno visokom ovogodišnjem porastu novčanih agregata, visokoj razini likvidnosti u bankovnom sustavu i realno niskim kamatnim stopama, što nije praćeno željenim tempom oživljavanja gospodarstva, kreditiranja realnog sektora, rastom zaposlenosti. To očigledno pokazuje ograničene domete same monetarne politike u poticanju gospodarskog rasta i smanjivanju nezaposlenosti i potvrđuje da se ekspanzivnijom novčanom politikom ne mogu nadomjestiti druge mjere potrebne za poticanje novih ulaganja i strukturnih prilagodbi, rasterećivanje privrede i učinkovito djelovanje pravne države.

U takvim okolnostima, upravo danas uslijedio je i prvi korak u primjeni rujanske odluke o uvođenju jedinstvenog sustava obveznih rezervi banaka na kunske i devizne depozite, kojim se bankama oslobađa oko 370 milijuna kuna. Budući da je to toga došlo u uvjetima njihove ionako visoke likvidnosti, te u času kad je dospijevalo oko 150 milijuna kuna ranijih blagajničkih zapisa, središnja banka ocijenila je potrebnim sterilizirati odmah dio tih sredstava novim blagajničkim zapisima. Banke su upisale oko 460 milijuna kuna. Iz toga se može zaključiti da je ovim postupkom učinjen značajan pomak u osuvremenjavanju instrumentarija novčane politike, a bez velikog dotoka dodatne likvidnosti, koji bi mogao ugroziti stabilnost cijena i tečaja. Ukoliko ocijeni potrebnim, središnja banka spremna je poduzeti dodatne mjere.

Na ovoj sjednici Savjet HNB potvrdio je i polugodišnje izvješće o radu i financijskom poslovanju Zavoda za platni promet. Ujedno su razriješena tri dosadašnja člana upravnog odbora te institucije, a u novi upravni odbor imenovani su viceguverneri HNB Relja Martić i Čedo Maletić, te voditeljica riznice u Ministarstvu financija Vesna Vašiček.

Savjet HNB razmatrao je i nekoliko zahtjeva za suglasnost središnje banke za stjecanje više od 10 posto dionica s pravom glasa. Trgovačko društvo Heruc d.d. dobilo je suglasnost za stjecanje dodatnih 14,71 posto dionica s pravom glasa u Centar banci d.d. Zagreb, čime se njegov vlasnički udjel podiže na 48,80 posto, a zajedno s povezanim društvima na 66,80 posto dionica s pravom glasa u toj banci. Privredna banka d.d. Zagreb dobila je prethodnu suglasnost za stjecanje do 100 posto dionica s pravom glasa Međimurske banke d.d. Čakovec, a Bank Austria AG Wien za stjecanje 80 posto dionica koje daju pravo glasa u Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. Zagreb. Osim toga Francesko Amadeo Maria Signorio iz Luxembourga dobio je suglasnost za stjecanje 47 posto II emisije dionica s pravom glasa u Primorskoj štedionici d.d. Rijeka, čime se njegov osobni vlasnički udjel u ukupnom temeljnom kapitalu te štedionice povećava na 31,98 posto, a zajedno s povezanom osobom Svitlanom Bondarevom na 39,22 posto.

Savjet HNB suglasio se na ovoj sjednici i s prijedlozima nadzornih odbora više banaka za imenovanje novih predsjednika i članova uprave. Tako je Šime Luketin dobio prethodnu suglasnost da postane predsjednik uprave Credo banke d.d. Split; Vedran Kuiš predsjednik a Nataša Marendić i Nikola Samaržija članovi uprave Croatia banke d.d. Zagreb Krešimir Krile član uprave Dubrovačke banke d.d. Dubrovnik; Anton Butorac predsjednik uprave Kvarner banke d.d. Rijeka; Velimir Šonje član uprave Raiffeisenbank d.d. Zagreb, Vera Radaš predsjednica uprave Slatinske banke d.d. Slatina; Zlatko Muhvić-Pintar predsjednik uprave Trgovačke štedionice d.d Zagreb, te Tomica Pustišek i Damir Odak članovi uprave Zagrebačke banke d.d. Zagreb.