Ukupna likvidna sredstva (M4) u ožujku 2018. smanjila su se za 0,7 mlrd. kuna (0,2%) te su na kraju mjeseca iznosila 303,8 mlrd. kuna (Tablica 1.). Na mjesečno smanjenje toga najšireg monetarnog agregata djelovao je pad neto inozemne aktive (NIA) monetarnog sustava, i to poglavito neto inozemne imovine kreditnih institucija. S druge strane, neto domaća aktiva (NDA) sustava porasla je tijekom ožujka, na što je najviše utjecao rast neto potraživanja kreditnih institucija od središnje države. Na godišnjoj razini rast ukupnih likvidnih sredstava (M4) ubrzao se u ožujku 2018. na 5,2%, isključujući utjecaj tečajnih promjena (Slika 1.). Promatraju li se sastavnice ukupnih likvidnih sredstava, godišnji rast novčane mase (M1) iznosio je čak 23,8%, dok je kvazinovac bio za 3,3% manji u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim države) povećali su se tijekom ožujka (na osnovi transakcija) te su na kraju mjeseca iznosili 218,9 mlrd. kuna, a njihova je godišnja stopa rasta porasla na 3,1% (na osnovi transakcija, Slika 2.). Pritom se nastavio ubrzavati godišnji rast plasmana i stanovništvu i poduzećima, dosegnuvši na kraju ožujka 4,6%, odnosno 3,2% (Tablica 2.). S druge strane, izražen godišnji pad plasmana ostalim financijskim institucijama, koji je u ožujku iznosio 23,0%, i dalje negativno djeluje na godišnju dinamiku rasta ukupnih plasmana. Što se tiče nominalnog stanja ukupnih plasmana, oni su na kraju ožujka 2018. bili za 0,9% manji nego na kraju istog mjeseca prethodne godine, što je uglavnom posljedica prodaja nenaplativih plasmana.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija

Izvor: HNB

Tablica 2. Plasmani (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima, uključuje i plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.

Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s ožujkom 2018. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije