Koje će promjene donijeti pridruživanje Hrvatske SRM-u kreditnim institucijama, a koje nacionalnim sanacijskim tijelima odnosno HNB-u?

Objavljeno: 3.6.2020.

Pridruživanje Hrvatske SRM-u neće donijeti značajnije promjene kreditnim institucijama sa sjedištem u Hrvatskoj. Naime, budući da je Hrvatska postala punopravna članica EU-a još 1. srpnja 2013., od toga se trenutka zakonodavstvo RH postupno i kontinuirano usklađuje sa zakonodavstvom EU-a. Pristupanje SRM-u samo je jedan od koraka na tom putu. Što se tiče sanacijskih ovlasti za kreditne institucije, Hrvatska je u trenutku pristupanja SRM-u u potpunosti usklađena sa svom relevantnom europskom regulativom na tom području.

Za većinu kreditnih institucija koje su dio grupe u EU-u, SRB već danas, tj. i u razdoblju prije pristupanja SRM-u, izvršava funkciju grupnog sanacijskog tijela tako da su te kreditne institucije već upoznate s načinom rada SRB-a i njegovim najvažnijim procedurama i metodologijama rada. U tom smislu za njih svakako neće nastupiti neke značajnije promjene u dosadašnjem načinu rada.

Za kreditne institucije nad kojima SRB neće izravno izvršavati sanacijske ovlasti, odnosno za koje će izravno odgovoran biti HNB pristupanjem Hrvatske SRM-u također neće doći do značajnih promjena na operativnoj razini. Uspostavljeni sustavi izvještavanja i komunikacije između HNB-a kao sanacijskog tijela i kreditnih institucija ostat će isti.

Nakon pristupanja Hrvatske SRM-u jedino će se uloga HNB-a kao sanacijskog tijela djelomično promijeniti. Najvažnija je izmjena svakako ta da će predstavnici HNB-a izravno sudjelovati u radu i odlučivanju SRB-a. Naime, predstavnik HNB-a sudjelovat će na plenarnim sjednicama SRB-a kao punopravni član uz predstavnike ostalih država članica sudionica kao i na izvršnim sjednicama SRB-a u slučajevima navedenima u Uredbi (EU) 806/2014.

Nakon pristupanja Hrvatske SRM-u uloga Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) će se također promijeniti. DAB će biti obvezan, kao HNB i nacionalna sanacijska tijela u ostalim državama članicama, uskladiti sve važne odluke i metodologije sa SRB-om. Operativno, najvažnija promjena bit će ta da će DAB nastaviti prikupljati godišnje doprinose od kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj na isti način kao prije ulaska Hrvatske u SRM, ali ovaj put će to učiniti u skladu s uputama SRB-a, a prikupljeni iznosi bit će prebačeni na račun Jedinstvenog fonda za sanaciju.