Intervju s glavnim ekonomistom HNB-a za N1

Objavljeno: 12.3.2021.
Intervju s glavnim ekonomistom HNB-a za N1

S glavnim ekonomistom Hrvatske narodne banke Vedranom Šošićem u emisiji N1 Studio Uživo razgovarao je Igor Bobić.

Odgovarajući na pitanje o stanju bankarskog sektora, Šošić je naglasio da je kapitalna adekvatnost gotovo 25% i da su banke pune likvidnosti. Sposobne su kreditirati gospodarstvo i time mogu ublažiti utjecaj krize tako da su to dobre stvari koje govore u prilog snazi financijskog sustava u ovom trenutku, rekao je.

Naglasio je i da se s druge strane kriza odrazila nepovoljno na banke – dobit banaka u prošloj se godini prepolovila. Rizici su još uvijek prisutni zbog brojnih moratorija. Ne znamo kako će se kriza dalje razvijati, koliko dužnika će biti sposobno vraćati dugove, koje će tvrtke ostati solventne i koji će biti konačni gubici u bankama te smo stoga bankama naložili da još jednu godinu ne isplaćuju dobit. Stanje je dobro, no rizici su povišeni i treba biti vrlo oprezan, upozorava Šošić.

Komentirajući kreditiranje poduzeća od strane banaka, istaknuo je da je ono vrlo dobro u posljednjih godinu dana – stopa rasta kredita nefinancijskim poduzećima trenutačno je preko 6%, što je oko 5 milijarda novih kredita nefinancijskim poduzećima. Ono što se može kreditima premostiti jesu problemi u likvidnosti, međutim zbog pada prihoda i unatoč izdašnim javnim potporama dio poduzeća neće preživjeti krizu, smatra Šošić.

U Hrvatskoj i nizu zemalja Europske unije broj stečajeva prošle godine bio je puno niži nego u dobrim godinama, što Šošić objašnjava uvjetovanim i sporijim radom sudova te neodržavanjem ročišta u razdoblju zaključanoga gospodarstva. Činjenica je da smo imali izdašne javne potpore, moratorije i to je održalo na površini i neka poduzeća koja bi inače već propala, pojasnio je.

Govoreći o državnim jamstvima koje banke traže kao uvjet kreditiranja poduzeća s velikim padom prihoda, rekao je da banke uvijek teže ostvarivanju dobiti uz minimalne rizike, čemu svakako državna jamstva pomažu, no naglašava da nije jednostavno dizajnirati takve sheme koje će spriječiti banke da neke rizike koje su otprije preuzele prebace na državu i u konačnici ispostave poreznim obveznicima taj račun.

Hrvatska narodna banka osigurala je da u dobrim vremenima banke na stranu stave kapital tako da u lošim vremenima imaju dovoljno sredstava da kreditiranjem podupru poduzeća, naglasio je Šošić te dodao da je HNB omogućio i dodatnu likvidnost bankama koja je sad na najvišim razinama ikad zabilježenim. Prema posljednjim podacima višak likvidnosti sredstava na računima banaka doseže 67 milijarda kuna.

Omogućili smo i povoljan regulatorni tretman, tj. nismo tražili od banaka da svoju izloženost prema rizičnijim tvrtkama koje traže moratorije rekvalificiraju odmah u neprihodonosne kredite. Dali smo mogućnost odgode čak i prije nego što su relevantna europska regulatorna tijela uvela takvu mogućnost, a ta mogućnost, tj. moratoriji ne moraju isteći prije kraja ove godine prema trenutačnim smjernicama, rekao je Šošić.

Upozorio je na tzv. zombie tvrtke koje posluju najviše zahvaljujući ovim izvanrednim potporama, moratorijima i fiskalnim poticajima te smatra razumljivim što su bankari oprezni jer ne žele dobar novac uputiti u dugoročno neodržive tvrtke.

Smanjenje broja stečajeva može nepovoljno utjecati na dugoročni rast jer rad i kapital ne idu tamo gdje su najproduktivniji i gdje mogu ostvariti najveće prinose nego ostaju zarobljeni u poduzećima koja nemaju perspektivu. Svaki je stečaj jedna mala katastrofa, no oni imaju ulogu u nacionalnom gospodarstvu jer se oslobađaju resursi koji se mogu usmjeriti u perspektivne tvrtke, smatra Šošić.

Govoreći o projekcijama HNB-a, naglasio je pozitivno iznenađenje rasta investicija na godišnjoj razini, a one su više nego što su bile prije ove krize. U procesu smo revidiranja projekcija koje ćemo objaviti u travnju. Rizici su i dalje nepovoljna epidemiološka situacija u nizu trgovinskih partnera pa tako i u Hrvatskoj, no čini se da se gospodarstvo uspjelo dosta dobro prilagoditi poslovanju u uvjetima pandemije – sve upućuje na to da se gospodarstvo nastavilo oporavljati i u siječnju i veljači 2021., doduše sporijim tempom.

Komentirajući rast javnog duga na 88,5% BDP-a, Šošić je ukazao na to da je najvećim dijelom takav rast rezultat zaduživanja, svih fiskalnih poticaja i mjera u ovoj krizi, a jednim manjim dijelom i zbog intervalutne promjene i predfinanciranja države za iduću godinu, što ocjenjuje razboritim u ovakvim uvjetima izražene neizvjesnosti. Smatra da to u ovom trenutku nije problem jer su kamate na povijesno niskim razinama i trošak zaduživanja se smanjuje. Premda je dug trenutačno veći, on je jeftiniji za servisiranje. Kad se oporavak učvrsti, onda treba pokrenuti fiskalne mjere koje će vratiti javni dug na silaznu putanju i dovesti ga u sigurniju zonu, naglasio je Šošić.