Inflacija niska, bankovni sustav stabilan

Objavljeno: 8.5.2002.

Savjet Hrvatske narodne banke na svojoj je današnjoj sjednici, razmatrajući godišnje izvješće HNB-a za prošlu godinu, zaključio da je središnja banka u 2001. uspješno ostvarila svoj osnovni cilj: zadržavanje niske stope inflacije. Cijene na malo porasle su lani 2,6 posto, a stopa temeljnog rasta cijena (bez administrativnih i sezonskih cijena) iznosila je 1,7 posto. Niska razina inflacije cijena zadržana je i u ovoj godini, tako da su maloprodajne cijene u travnju za samo 2,2 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a za prva četiri ovogodišnja mjeseca 2,9 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju.

Monetarna politika pritom nije bila restriktivna. Središnja banka je stvarala i održavala visoku likvidnost bankovnog sustava, omogućavajući bankama da, nakon konsolidacije u 2000. godini, u prošloj godini snažno povećaju plasmane poduzećima i stanovništvu, uz i nadalje opadajuće kamatne stope. Primarni novac, tj. novac koji emisijom stvara Hrvatska narodna banka, porastao je u 2001. godini za čak 52 posto, novac na računima za namiru poduzeća, stanovništva i ostalih sektora te gotovina u optjecaju zajedno su porasli za 32 posto, dok su plasmani poslovnih banaka nebankarskom sektoru povećani za 23 posto. Takva su kretanja doprinijela oživljavanju gospodarskog rasta, bez pritisaka za povećanje inflacije. Nakon recesije u 1999. godini i početka oporavka u 2000. godini, bruto domaći proizvod povećan je u 2001. godini za 4,1 posto.

Dodatnu kunsku likvidnost banaka Hrvatska narodna banka je stvarala prije svega otkupom deviza na deviznom tržištu, sprječavajući time jačanje kune. Neto otkupom deviza Hrvatska narodna banka je tokom 2001. godine stvorila čak 7.297 milijuna kuna primarne likvidnosti. Ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke povećane su u 2001. godini za rekordnih 1.152 milijuna dolara, te su zadnjeg dana godine dostigle razinu od 4.677 milijuna dolara. Prirast pričuva ostvaren je iz neto otkupa deviza na tržištu, prihodima od ulaganja deviznih pričuva (prosječni prinos iznosio je na eurski portfelj 4,63 posto, a na dolarski 4,72 posto) te priljevom zlata i deviza temeljem raspodjele sredstava bivše SFRJ u BIS-u (126 milijuna dolara).

Vrijedi spomenuti da je i u uvjetima visokog deviznog priljeva i razmjerno ograničenog prostora za veće promjene instrumenata monetarne politike, središnja banka smanjila opću stopu obvezne rezerve sa 23,5 posto na 19,0 posto, te objedinila stopu i osnovicu obračuna obvezne rezerve. Time HNB potvrđuje svoju namjeru da bitno smanji značaj ovog monetarnog instrumenta.

Bankovni sustav u 2001. godini karakterizira povećanje stabilnosti i učinkovitosti. To se očituje se u smanjenju prosječnih troškova na jedinicu aktive, te u rastu prosječnog broja jedinica aktive na zaposlenika banke. Profitabilnost je povećana u apsolutnom iznosu i prema prosječnom broju jedinica aktive odnosno kapitala. Kvaliteta plasmana banaka je poboljšana, što rezultira smanjenjem udjela loših plasmana i rezervacija. Povjerenje u bankovni sustav je učvršćeno, što se može zaključiti i iz zadržavanja deviznih sredstava u sustavu i nakon završetka zamjene valuta u euro.

U prilog takvom zaključku govori i to da se problemi do kojih je početkom ove godine došlo u Riječkoj banci nisu prenijeli na ostale banke, zahvaljujući i uspješno obavljenoj zadaći središnje banke kao "pozajmljivača u nuždi". Brzim i odlučnim mjerama Hrvatske narodne banke i Vlade RH, osiguranjem likvidnosti, promjenom vlasnika, osiguranjem likvidnosti, promjenom uprave i kasnijom privatizacijom, vraćeno je povjerenje u banku i prekinuta navala na šaltere. Novac štediša i deponenata ostao je siguran, a izbjegnuti su i troškovi za porezne obveznike.

U povodu slučaja Riječke banke članovi Savjeta HNB podrobnije su upoznati s propisima i praksom u bankovnom nadzoru, kako bi se razmotrila potreba i mogućnost za poboljšanje važeće regulative i postupanja u njenoj primjeni, u cilju zaštite štediša i deponenata, te stabilnosti i sigurnosti cjelokupnog bankovnog sustava. Pritom je posebno istaknuto da služba nadzora i kontrole u središnjoj banci ne vodi poslove uprave banaka niti provjerava svaku njihovu transakciju, već provjerava posluje li banka u skladu s propisima, te procjenjuje bančin način i učinkovitost upravljanja rizicima.

Ocijenjeno je da je sadašnji zakonski i regulatorni okvir uglavnom zadovoljavajući, a nakon donošenja novog Zakona o bankama i svih podzakonskih akata bit će u potpunosti usklađen sa smjernicama EU i relevantnim međunarodnim standardima, te da metodologija rada nadzora i kontrole bankovnog sustava odražava dostignuća suvremene supervizijske prakse, čemu je prilagođena i organizacijska struktura Sektora nadzora i kontrole HNB-a. Hrvatska narodna banka kontinuirano će unaprjeđivati te funkcije, sukladno svjetskim dostignućima i standardima, s ciljem što pravodobnijeg prepoznavanja, praćenja i procjenjivanja postojećih i novih rizika u bankovnom poslovanju. To, međutim, ne podrazumijeva preuzimanje nadležnosti i odgovornosti uprava banaka i drugih ključnih čimbenika u nadziranju njihovog rada.

Na ovoj sjednici Savjet HNB-a dao je suglasnost Erste Bank der Osterreichischen Sparkassen AG Beč za stjecanje do 100 posto dionica s pravom glasa u Riječkoj banci; Prvoj stambenoj štedionici d.d. Zagreb za stjecanje 100 posto dionica s pravom glasa u Hrvatskoj stambenoj štedionici d.d. Varaždin i za pripajanje te štedionice, kao i suglasnost Raiffeisen International Beteiligungs AG za stjecanje 9,77 posto dionica Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb.