Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u N1 studiju uživo razgovarao je s Igorom Bobićem.
Guverner Vujčić pojasnio je kako se Hrvatska obvezala provesti reforme u četiri područja prije uvođenja eura, na kojima je već rađeno prije ulaska u tečajni mehanizam II. Te se reforme odnose na područja sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, parafiskalne namete, upravljanje javnim poduzećima i poboljšavanje stečajnog zakona, odnosno načina na koji se rješavaju poduzeća koja su u poteškoćama ili su propala. Istaknuo je kako vjeruje da će sve ove četiri mjere biti provedene te je dodao da je 1. siječnja 2023. najraniji mogući datum ulaska u europodručje.
Datum uvođenja eura ovisi o tome hoćemo li ispuniti tzv. nominalne kriterije konvergencije, odnosno mastriške kriterije – pet kriterija koje zemlja mora zadovoljiti kako bi ušla u europodručje. "Zasad su planovi da već iduće godine pokušamo zadovoljiti te nominalne kriterije konvergencije, što bi onda omogućilo da 2022. Europska komisija već donese odluku o tome da Hrvatska može ući u europodručje", naglasio je guverner.
Odgovarajući na pitanje o povećanju kreditnog rejtinga Hrvatske koje je napravila agencija Moody's, guverner HNB-a objasnio je kako je ova ocjena rezultat dviju stvari koje su povezane s hrvatskim putem prema uvođenju eura; jedna od njih jest sam put Hrvatske prema europodručju, a druga je smanjenje izloženosti dugu nominiranom u stranoj valuti.
Govoreći o likvidnosti financijskog sustava, guverner je rekao da je ona vrlo visoka te je pojasnio da središnja banka monetarnom politikom osigurava dovoljne količine likvidnosti održavajući istodobno stabilnost cijena i stabilnost tečaja, ali i održavajući kamatne stope u ovom trenutku na dosad najnižim razinama kako bi se u uvjetima stabilnosti omogućili povoljni uvjeti financiranja.
"Mi u ovom trenutku imamo najvišu stopu strukturnog viška likvidnosti u povijesti Hrvatske i najniže kamatne stope. Međutim, nema puno potražnje za kreditima. Ako gledamo kredite državi, stanovništvu i poduzećima, onda možemo vidjeti da su ove godine najviše rasli krediti državi, koja je imala visok proračunski manjak budući da je subvencionirala gospodarstvo za vrijeme lockdowna. Nakon toga krediti poduzećima porasli su prije svega na proljeće kada su poduzeća u uvjetima izrazito visoke neizvjesnosti glede toga što će biti s koronavirusom i kakav će biti razvoj ekonomske situacije tijekom godine uzimali kredite za obrtna sredstva, odnosno povećavali likvidnost. Krediti stanovništvu, gotovinski krediti koji su bili glavni generator rasta kredita 2018. i 2019. godine, pali su s razine od 11% rasta u veljači ove godine na samo 1% rasta sada nakon korone", kazao je guverner.
Na pitanje može li Hrvatska izdržati još jedno zatvaranje, guverner je rekao da u slučaju novog zatvaranja Hrvatska narodna banka može osigurati stabilnost financijskog sustava i prihvatljive uvjete financiranja.
"Priuštivost lockdowna ovisi naravno o tome koliko ste spremni na temelju današnjeg zaduživanja i potrošnje opteretiti buduću potrošnju odnosno budući porezni teret", naglasio je guverner Vujčić.
Cijeli intervju dostupan je na internetskoj stranici N1 televizije.