Deficit tekućeg računa manji od očekivanoga

Objavljeno: 4.4.2001.

Na sjednici održanoj u srijedu, 4. travnja 2001. godine, Savjet Hrvatske narodne banke, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio je najnovija gospodarska i novčana kretanja, imenovao glavnog direktora Zavoda za platni promet, te dao suglasnosti na prijedloge za imenovanje više članova i predsjednika uprava banaka i štedionica.

Prema raspoloživim procjenama, realni rast bruto domaćeg proizvoda iznosio je u prošloj godini 3,7 posto, što je približno očekivanome. Prošlogodišnji deficit tekućeg računa platne bilance je zamjetno ispod očekivanih 5 posto bruto domaćeg proizvoda: najnovije procjene, utemeljene na revidiranim vanjskotrgovinskim podacima Državnog zavoda za statistiku, govore da je manji od 3 posto. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je lani 3,5 milijardi dolara, što je približno iznosu iz prethodne godine. No, kako je suficit na računu usluga - zahvaljujući ponajviše poboljšanom turističkom prometu - porastao za oko 40 posto, minus na tekućem računu platne bilance za 2000.godinu smanjen je na samo jednu trećinu iznosa iz prethodne godine ( s 1,52 milijarde dolara u 1999. na 531 milijun dolara u prošloj godini).

Novčana kretanja u prvim ovogodišnjim mjesecima obilježio je nastavak rasta bankovnih plasmana nedržavnom sektoru, tako da će njihov porast u prvom tromjesečju, prema najnovijim procjenama, iznositi vjerojatno više od 4 posto. Iako krediti stanovništvu i nadalje rastu brže, pokazatelji o porastu kredita poduzećima u posljednje vrijeme djeluju napose ohrabrujuće. To je značajna promjena nakon višegodišnje stagnacije kredita poduzećima koja je tome prethodila. Razina kunskih kredita poduzećima i stanovništvu danas je podjednaka, dok je prije dvije godine udjel kredita odobrenih poduzećima iznosio 60 posto, a prije četiri godine i 70 posto od ukupnih plasmana nedržavnom sektoru. Depoziti u bankama također i dalje rastu: devizni depoziti dosegli su u veljači 49,6 milijardi kuna, a u domaćoj valuti 9,1 milijardu kuna.

Nakon laganog povećanja kamatnih stopa u veljači do kojeg je došlo pri početku rada Nacionalnog klirinškog sustava, kamatne stope na novčanom tržištu u ožujku su ponovo spuštene ispod 4 posto. Silazni trend nadalje bilježe i kamatne stope na blagajničke zapise HNB. Dugoročni trend pada nastavlja se i kod prosječnih kamatnih stopa poslovnih banaka. To je osobito uočljivo kod kratkoročnih kredita poduzećima za koje je prosječna kamatna stopa u posljednjih godinu i pol dana gotovo prepolovljena. Kod dugoročnih kredita poduzećima, koji su pretežno odobreni s valutnom klauzulom, smanjivanje kamatnih stopa teče sporije, ali ustrajno.

Savjet HNB-a suglasio se s prijedlogom nadzornog odbora Istarske banke d.d. Pula da predsjednik uprave te banke bude Milenko Vidulin, a članica uprave Merima Ibrahimović, kao i s prijedlogom iz Međimurske banke d.d. Čakovec da član Uprave postane Gordan Miler. Data je i suglasnost za imenovanje Željke Črnko za članicu Uprave Štedionice Dora d.d. Zagreb. Za glavnog direktora Zavoda za platni promet ove institucije imenovan je Đuro Popijač (mandat dosadašnjem glavnom direktoru ZAP-a Dinku Zidareviću istekao je 3.travnja).

Osim toga, Savjet HNB-a dao je i suglasnost Raiffeisen Bausparkasse G.m.b.H., Beč za stjecanje do 100% dionica koje daju pravo glasa u glavnoj skupštini Raiffeisen stambene štedionice d.d. Zagreb.