Na sjednici održanoj u srijedu, 6. prosinca 2000. godine, Savjet Hrvatske narodne banke, pod predsjedanjem guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog, razmotrio je gospodarska i novčana kretanja u proteklom razdoblju, te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
Nakon što je industrijska proizvodnja rasla na međugodišnjoj razini tri mjeseca uzastopce, listopad je drugi mjesec zaredom u kojemu je razina industrijske proizvodnje bila niža nego u istom mjesecu lani i to za 1,1 posto. Promjena trenda kretanja industrijske proizvodnje posljedica je prvenstveno smanjene opskrbe energentima, a ne pada proizvodnje u prerađivačkoj industriji. Pokazatelji kretanja industrijske proizvodnje ukazuju da postignuti rast gospodarstva još nije dovoljno snažan te da će se započete strukturne reforme morati intenzivnije provoditi kako bi on ojačao.
Tijekom studenog nastavljena je blaga deprecijacija kune prema euru započeta sredinom listopada - prosječni tečaj kune prema euru prošlog je mjeseca nominalno oslabio 0,4 posto (prema dolaru 0,5 posto) u usporedbi s listopadom. Vrijednost ukupnog izvoza u prvih deset mjeseci ove godine porasla je za 2,31 posto, a vrijednost ukupnog uvoza za 1,65 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rezultat navedenih kretanja je povećanje deficita robne razmjene za prvih deset mjeseci ove godine za 0,82 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Deficit tekućih transakcija za prvih pola godine manji je 37,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Nakon duže stagnacije plasmani banaka privatnom sektoru pokazuju naznake blagog rasta, koji je još uvijek u nesrazmjeru s visokom likvidnošću bankovnog sustava, posebice povećanom učinkom nedavnog smanjenja stope i promjenom osnovice za obračun obvezne rezerve. Ova činjenica ukazuje na ograničen domet mjera monetarne politike te na potrebu većeg angažmana drugih ekonomskih politika na tom području, drži Savjet HNB-a. Nasuprot navedenom, solidan rast zabilježili su devizni i kunski depoziti u bankama. Posebice značajno je da, nakon učestalih javnih diskusija o devalvaciji kune, nije došlo do promjene strukture štednje ekonomskih subjekata na štetu kunske štednje, kao što se dogodilo u siječnju ove godine. Rastući trend registrirane nezaposlenosti koja se u listopadu povećala za 2,7 posto i nadalje izaziva zabrinutost.
Savjet HNB-a razmotrio je na ovoj sjednici i zahtjeve za suglasnost središnje banke za stjecanje više od 10 posto dionica s pravom glasa. Dalmatinskoj banci d.d. Zadar odobreno je stjecanje do 100 posto dionica s pravom glasa u Istarskoj banci d.d. Pula. Privredna banka Zagreb dobila je suglasnost za stjecanje 24,96 posto dionica s pravom glasa (26,97 posto temeljnog kapitala) u Riadria banci d.d. Rijeka, što će PBZ-u omogućiti da, s dosadašnjih 75,04 posto dionica s pravom glasa u Riadria banci (73,03 posto temeljnog kapitala), postane jedinim vlasnikom te banke.
Savjet HNB-a suglasio se i sa zahtjevom Varaždinske štedionice Kovanica d.d. Varaždin za pripajanje Štedionice Zlatica d.d. Zagreb. Nakon pripajanja, koje će se obaviti radi usklađivanja visine temeljnog kapitala štedionica sa Zakonom o bankama, temeljni kapital Varaždinske štedionice Kovanica iznosit će 17 milijuna kuna.
Razmotrivši nalaze stručnih službi HNB-a, Savjet HNB-a donio je odluku o ukidanju odobrenja za rad Alpe Jadran banci d.d. Split i Štedionici Groš banak d.o.o. Zagreb. Analizom financijskih izvješća i izravnom kontrolom poslovanja tih financijskih institucija utvrđeno je, naime, da imaju ozbiljnih poteškoća u poslovanju, da su u svom radu postupale suprotno zakonima i propisima, te da nisu u cijelosti provele mjere koje su temeljem naloga HNB-a bile dužne poduzeti za poboljšanje stanja i otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti. Također, ocijenjeno je da bi daljnje poslovanje tih financijskih institucija rezultiralo dodatnim štetama, koje treba spriječiti. Navedene financijske institucije obvezne su, slijedom odluke Savjeta HNB-a, prestati s obavljanjem poslova za koje je odobrenje dano i bez odgađanja donijeti odluku o pokretanju likvidacije.
Savjet HNB-a dao je na sjednici održanoj u srijedu suglasnost na više prijedloga za imenovanje predsjednika i članova uprave banaka. Tako je Ivo Šinko dobio prethodnu suglasnost da postane predsjednik, a Željko Kardum i Anka Bandalović članovi uprave Jadranske banke d.d. Šibenik, Goran Rameša predsjednik Uprave Kvarner banke d.d. Rijeka i Vinko Matijević predsjednik Uprave Požeške banke d.d. Požega.